U finalu zapadne konferencije po drugu sezonu zaredom igrat će Dinamo iz Moskve i SKA iz Sankt Peterburga. Može se reći da je to bilo i očekivano budući da je riječ o dvjema momčadima koje su u ovoj sezoni, bar što se zapada tiče, najviše pokazale. SKA je u doigravanje ušao kao prvoplasirana momčad, a uz to su i osvojili Kontinentalni kup za najbolju momčad regularnog dijela sezone. Imali su i najefikasniji napad lige (3.5 golova po utakmici) i četvrtu najbolju obranu (2.23 po utakmici), a uz to su i ostavili dojam velike nadmoći nad protivnicima; često su ostvarivali vrlo uvjerljive pobjede, čak i protiv onih najjačih suparnika.
U doigravanju su najprije naišli na Atlant, momčad koja je u ludoj završnici ugrabila mjesto u dpigravanju. Odlična forma momčadi iz Mitiščija nije bila od velike pomoći protiv momčadi SKA-a. U prve dvije utakmice u Sankt Peterburgu slavili su oba puta, jednom tek u produžecima, a drugi put uvjerljivo sa 7-0. Bile su to po igri dvije vrlo slične utakmice u kojima je SKA bio izrazito dominantan s razlikom da u prvoj nisu bili efikasni, a u drugoj jesu. Atlant nije puno pokazao u ta dva susreta, ali jest u trećemu na domaćem ledu. Slavili su jedinu pobjedu u seriji, a iako je SKA taj susret odigrao loše nije bilo razloga za uzbunu. Tako su sa nove dvije uvjerljive pobjede, po jednom u gostima i kod kuće, zaključili seriju i mirno čekali ime protivnika koji ih čeka u polufinalu.
To je bio Severstal koji je u vrlo izjednačenoj seriji svladao Lokomotiv. Vrlo negativna stvar bila im je to što su SKA dočekali umorni, a posebno se to osjetilo kod njihovih ključnih igrača. SKA je slavio u prve dvije utakmice i to dosta uvjerljivo; 7-4 i 4-1. Severstal u obrani nije mogao parirati vrlo raspoloženim SKA-ovim napadačima, a ni ključna figura momčadi iz Čerepoveca vratar Košečkin nije odigrao na dovoljno visokoj razini. Selidbom serije u Čerepovec ništa se nije promijenilo, SKA je ostvario nove dvije pobjede te tako s lakoćom došao do finala zapada.
Ono što je SKA pokazao u dvije serije doigravanja samo je nastavak totalne dominacije prikazane u regularnoj sezoni. Na prvi pogled momčad izgleda savršeno, baš kao i njezin učinak. Međutim, takva situacija za SKA nije nikakva nepoznanica. Već su se znali opeći onda kada su izgledali najdominantnije pa stoga moraju puhati i na hladno. Jedna od takvih situacija bila je i prošle sezone kada su također kao prvoplasirana momčad konferencije lako došli do finala gdje ih je zatim pregazio moskovski Dinamo. Međutim, ta momčad nije usporediva s ovosezonskom i to isključivo iz jednog razloga. Naime, prošle sezone na klupi SKA-a sjedio je Miloš Riha, trener poznat kao izvrstan motivator ali slab taktičar. "Njegov" SKA igrao je izrazito napadački orijentirano bez velike brige o obrani. Jednodimenzionalna igra sa vrhunskim napadom mogla je proći preko slabijih protivnika poput CSKA-a i Atlanta. Međutim, protiv moskovskog Dinama predvođenog vrsnim taktičarem Olegom Znarokom SKA je bio potpuno nemoćan.
Unatoč tome, SKA je zadržao Rihu na mjestu glavnog trenera ali on je zadržao svoju uobičajenu napadačku taktiku. Momčad je i dalje gazila sve pred sobom, ali čelnici SKA-a su već na samom početku uvidjeli da će im se ako tako nastave ponoviti sudbina bolnog ispadanja u doigravanju. Tako je Riha smijenjen, a na njegovo mjesto doveden je finski stručnjak Jukka Jalonen. Njegovim dolaskom stvari su se nešto promijenile, ali je SKA svejedno nastavio dominirati. Ono što su svi čekali jest doigravanje, a tu se pokazalo da je SKA pod Jalonenom promijenio pristup. Obrana je postala ključ svega pa je tako u pet utakmica s Atlantom primljeno tek 4 gola uz 3 shutouta vratara. Protiv Severstala je u 4 utakmice primljeno 7 golova, od toga 4 u prvoj utakmici koja je i najlošija SKA-ova u doigravanju. Iz svega ovoga da se zaključiti da je ovosezonski SKA pod Jalonenom puno ozbiljniji protivnik nego što je to bio lani pod Rihom.
S druge strane, Dinamo je imao nešto malo teži put do finala. U četvrtfinalu su se namjerili na slovački Slovan, ugodno iznenađenje u njihovom debitantskom nastupu u KHL-u. Međutim, njihova forma već je davno prije doigravanja počela značajno opadati pa im je u seriji s Dinamom malo tko davao šansu. Već je prvi susret (pobjeda Dinama 5-1) dao naslutiti da ćemo gledati kratku seriju s konačnom Dinamovom pobjedom. Međutim, borbeni Slovaci su u drugom susretu poklekli tek u produžecima pa se pojavila možebitna nada o njihovom povratku u igru. Međutim, svaka nada je raspršena kada je Dinamo pred prepunom Slovnaft Arenom u Bratislavi svladao Slovana i treći put. Sve čemu su se Slovaci otad nadali bilo je da ostvare bar jednu pobjedu u seriji. Ni to nisu uspjeli budući da je Dinamo slavio i u drugom ssuretu u Bratislavi.
Slovan je pokazao da može parirati jednoj od najboljih momčadi zapada i branitelju naslova, ali bili su preneiskusni da iskoriste prilike koje su imali, naročito u drugoj utakmici koju su izgubili u produžecima. Dinamo je pomalo rutinski, ali ne i bez problema, prošao prvu prepreku. Ono što im je bilo posebno bitno jest da je Jakub Petružalek pokazao da može biti čovjek odluke, ono za što je i doveden iz Amura. Također je iskočilo i ime Alekseja Sopina, igrača nedavno pozvanog iz VHL-a koji je protiv Slovana upisao 3 gola i asistenciju, a što je osobito bitno jest da je bio čovjek odluke u ključnoj drugoj utakmici serije.
Polufinale konferencije Dinamu je donijelo gradskog rivala CSKA. Nadobudni armejci su nakon brojnih ulaganja vrlo kvalitetno odigrali regularni dio sezone te u četvrtfinalu doigravanja s 4-0 prešli preko još jednog debitanta, praškog Leva. Općenito je vladalo mišljenje kako će CSKA biti ozbiljan protivnik Dinamu te kako bi mogli gledati dugu i zanimljivu seriju. Zanimljiva je bila, ali ne i duga. CSKA je već u prvoj utakmici izgubio prednost domaćeg terena potazom od 0-3, ali su se vratili pobjedom u idućem susretu. Međutim, pokazalo se da im je to bila i jedina pobjeda u seriji. U dvije sljedeće utakmice Dinamo je kao domaćin upisao dvije pobjede u produžecima te tako prelomio seriju svoju korist. Ono čime su slomili CSKA u ta dva susreta bila je obrana na kojoj u sistemu Olega Znaroka sve počiva. Posljednji susret serije odigran je na CSKA-ovom ledu i završio je pobjedom Dinama od 2-0; utakmicu su prelomili tek u samoj završnici.
Vratar Aleksandr Jerjomenko bio je na visini zadatka dokazavši još jednom svoju veliku kvalitetu dok je s druge strane CSKA-ov Rastislav Stana, unatoč vrhunskim izvedbama u regularnoj sezoni, bio poprilično nesiguran. Ključna figura momčadi CSKA, Aleksandr Radulov, u dobroj je mjeri neutraliziran od strane Dinama, a bez njega je napad CSKA bio poprilično bezopasan. Međutim, bilo je tu nekoliko mladih igrača koji su se istakli i pokazali da se na njih u budućnosti definitivno može računati. Dinamo se u napadu osim na Petružaleka i Sopina oslanjao na učinak svojih povremenih reprezentativaca Gorovikova i Kokareva, ali i većina drugih je bila na vrlo visokoj razini.
Sada kada smo upoznati sa objema momčadima i načinima na koji su došli do finala zapada vrijeme je da pogledamo što bi to moglo odlučiti pobjednika te navesti pitanja koja se postavljaju pred početak serije
1) Može li za doigravanje neiskusni vratarski tandem Ježov-Kasutin nastaviti sa fenomenalnim igrama te njima parirati mnogostruko iskusnijem Aleksandru Jerjomenku?
2) Može li Aleksej Sopin biti za Dinamo ono što je Mihail Anisin bio prošle sezone?
3) Može li SKA nastaviti sa svojom ubojitom igrom s igračem više, predvođen sjajnim braničem Kevinom Dallmanom, a može li s druge strane Dinamo poboljšati svoju igru u tom segmentu koja im je bila boljka u prve dvije serije doigravanja?
4) Može li napad Thoresen-Martensson-Tihonov biti učinkovit i protiv Dinamove obrane?
5) Može li Jakub Petružalek predvoditi Dinamo u napadačkom segmentu?
6) I za kraj možda najvažnije pitanje; može li Jukka Jalonen nadmudriti Olega Znaroka koje je predsjednik KHL-a Aleksandr Medvedev filmskim rječnikom usporedio kao Davida Lyncha i Quentina Tarantina? Za one kojima je filmska umjetnost jača strana vrlo lako će shvatiti što je Medvedev htio reći.
Može li Jukka Jalonen (na slici) nadmudruti Oleg Znaroka?
Nema komentara:
Objavi komentar